Korporativna strategija
Korporativna strategija –
strategija utvrđivanja misije preduzeća kao skupa organizacijskih ciljeva
kojima se detaljno opisuje namena postojanja i željeni pravac kretanja preduzeća.
Vezana je za izbor poslovne orijentacije preduzeća, odnosno za izbor načina
"ulaska" sistema u poslovnu delatnost, kao i načina poslovanja u
izabranoj poslovnoj delatnosti.
Za ovaj nivo strategije karakteristična
su dva pristupa, a to su: glavna strategija i poslovni portfolio.
Glavna strategija predstavlja
opšti okvir akcija koje se razvijaju na nivou preduzeća. Primenjuje se najčešće
kada preduzeće konkuriše na pojedinačnom tržištu ili na nekoliko
povezanih tržišta. Razlikuju se tri tipa:
1. Stabilna strategija – obezbeđuje
održanje ''status quo'' ili metodičan rast, a karakteristična je za preduzeća
koja svoju budućnost zasnivaju na čvrstom kontinuitetu, bez
promena koje nastaju usled:
•
izbegavanja rizika od agresivnog rasta,
•
omogućavanja oporavka posle dinamičnog rasta,
•
omogućavanje održavanja tržišnog udela,
•
mogućnosti da se strategije dogode same po sebi
(to je moguće jedino u uslovima stabilne okoline ili okoline koja se sporo
menja).
2. Strategija rasta – karakteristična je
za preduzeće koje pokušava da poveća obim poslovanja (proizvodnje, prodaje,
aktive, tržišta i dr.) polazeći od devize da je "rast uslov
opstanka". Strategije rasta sadrže:
a) Koncentraciju, koja se fokusira na efekte rasta
pojedinačnog proizvoda ili usluge, što je moguće
putem:
- razvoja
tržišta,
-
razvoja proizvoda i
-
horizontalne integracije.
b) Vertikalna integracija, kroz samostalnu
proizvodnju sirovina koja se dotada nabavljala od dobavljača ili razvojem
vlastite prodajne mreže.
c) Diversifikacija, omogućava efekte rasta kroz razvoj
novih područja poslovanja koja su različita od dotadašnjeg područja. Konglomeratska
diversifikacija se dešava kada se organizacija diversifikuje na područja rada
koja nisu povezana sa dotadašnjim poslovanjem.
3. Degresivna strategija – karakteristična
za redukciju obima i nivoa poslovanja smanjenjem proizvodnih mogućnosti,
povlačenjem s pojedinih tržišta i zaustavljanjem nekih proizvodnih linija.
Usmerena je na smanjenje tekućih operacija, redukciju u svim područjima ili
potpuno eliminisanje neprofitabilnih operacija.
Poslovni portfolio karakterističan
je za preduzeće koje ima mnogo različitih poslova (često nisu međusobno
povezani). On koordinira tok resursa uz podelu rizika među
strategijskim poslovnim celinama. Potrebno je osigurati relativno trajan
opstanak i razvoj svake od tih celina, kao i sistem u celini. Razlikuju se
četiri tipa poslovnog portfolia, a to su:
- Jednostavni – dinamično uređuje
poslovanje na četiri strategijska područja unutar kojih se nalaze strategijske
poslovne jedinice. Iz njega se vidi sadašnja uloga ili potencijalna, buduća
uloga svake strategijske poslovne jedinice.
- Diferencirani – oblikovan je kroz tri strategijska
područja, a unutar svakog od njih su tri potpodručja. Temelji
se na dva kriterijuma
– privlačnosti tržišta i konkurentske snage strategijske celine. Na primer, za
kompanije "Ralph Lauren" i "Chanel" kriterijum je
vrhunski imidž, a za kompaniju "Rolex" prestiž.
- Portfolio konkurentskih prednosti –
orijentisan je na utvrđivanje strategijskih prednosti preduzeća i njegovih
strategijskih celina kombinujući dve dimenzije: broj i veličinu strategijskih
mogućnosti.
- Strategijski domino – predstavlja
paletu potencijalnih strategijskih izbora za svaku strategijsku poslovnu
celinu, a u odnosu na odgovor na dva pitanja: "Gde konkurisati? " i
"Kako konkurisati? ".
Nauči sve o strategiji i strategijskim metodama... sve informacije na agencijaseergo@gmail.com