Psiho-sociološki uslovi rada



Psiho-sociološki uslovi rada su vezani prvenstveno za postizanje osećaja zadovoljstva u radu. Zadovoljstvo zaposlenih predstavlja skup uslova koji motivišu zaposlene da uspešno obavljaju svoje radne zadatke i da poštuju etičke principe na svom radnom mestu. Istovremeno zadovoljstvo zaposlenih može voditi ka većoj podršci zaposlenih u ostvarivanju ciljeva organizacije, stvaranju šireg i većeg tržišta modnih proizvoda, ostvarivanju većeg profita.

Faktori zadovoljstva poslom mogu biti sledeći:
Organizacioni
Ø Posao (raznovrsnost, autonomija, povratna informacija).
Ø Sistem nagrađivanja.
Ø Radni uslovi.
Ø Kolege na poslu (uticaj nacionalne kulture).
Ø Organizaciona struktura (fleksibilna).
Individualni
Ø Sklad ličnih interesovanja i posla.
Ø Radni staž i starost.
Ø Pozicija i status.
Ø Ukupno zadovoljstvo životom.

Pod zadovoljstvom poslom podrazumeva se emotivna usmerenost i vezanost radnika za posao. Zadovoljstvo ili nezadovoljstvo je generalizovano iskustvo vezano za same sadržaje posla, okolnosti pod kojima se obavlja i organizaciju u celini. Ne ergonomski položaji tela zbog mišično-koštanih problema dovode do umora, iscrpljenosti i stresa. Umor je pojava koja prati svaku čovekovu aktivnost, smanjuje radni efekat i negativno utiče na stav prema radu. 

Puls predstavlja osnovni pokazatelj koji se koristi za procenu efekata radnog opterećenja na radnu sposobnost i zamor kod radnika u industriji. Faktori koji utiču na nivo pulsa tokom obavljanja fizičkih aktivnosti mogu se svrstati usledećih sedam grupa:
1) Intenzitet rada.
2) Trajanje rada.
3) Mišićna masa.
4) Tempo obavljanja rada.
5) Vrsta rada.
6) Položaj tela.
7) Utreniranost.

Pripremljenost čoveka za rad zavisi i o njegovoj starosti.Ona se tokom života menja i posle 40-te godine počne padati. Takav pad pripremljenosti za rad se izjednačava s većim iskustvom za rad, većom samostalnošću, sposobnošću za komunikaciju i odlučivanje, pa zato produktivnost radnika ne pada tako brzo jer iskusniji radnici troše 20 – 50 % manje energije za jednake količine rada nego neiskusni. Zato se stariji radnici moraju rasporediti na takva radna mesta koja zahtevaju manji telesni napor i gde je prisutan jednakomeran ritam rada. Stariji radnici lakše obolevaju, a s druge strane su oprezniji i imaju znatno manje ozleda pri radu.


Total Pageviews

Popular Posts