23/07/2018
18/07/2018
Ergonomski saveti - na letovanju
Vreme je odmora… uživajte ali obratite pažnju na vaše zdravlje.
Bolovi u leđima su toliko učestale u današnje vreme da gotovo 90 % osoba oseća bolove
u leđima u akutnom ili hroničnom obliku.
Nekoliko ergonomskih saveta za prijatniji odmor:
- Plivanje
je vrsta rekreacije koja ima izuzetno pozitivne učinak na zdravlje (kardiovaskularni
sistem, zglobove, smanjuje stres…). Otpor vode koji je 10 do 15 puta veći od
otpora vazduha i dodatno pojačava učinak
plivanja i jačanja mišića. Za osobe koje imaju problema u lumbalnom delu leđa
savet da izbegavaju ovaj prsni stil plivanja, ali ako je to jedina tehnika
kojom vladaju, tada treba spustiti noge i donji deo tela dublje u vodu, tako da
ono bude u skoro vertikalnom položaju u odnosu na njenu površinu, a pojačati
rad ruku kako telo ne bi tonulo.
Kraul stil takođe opterećuje donji deo
leda, a kod osoba s bolnim vratnim delom kičme, česte rotacije u stranu
prilikom uzimanja vazduha takođe mogu izazvati bol.
Leđno plivanja najmanje opterećuje kičmu,
iako i ovde treba biti oprezan jer prilikom rotacije trupa kod zaveslaja rukama
može doći do preopterećenja, naročito ako su u pitanju ozbiljne deformacije.
Zato treba plivati lagano i nikako ne praviti nagle pokrete.
Idealna temperature vode je iznad 24°C.
- Obuća
kao japanke i baletanke leti je jako štetna za leđa, idealna obuća za žene je
peta od 3-4 cm, za muškarce đon visine 2 cm.
- Pri
dolasku na plažu pre plivanja obrisati leđa peškirom (znoj).
- Pri izlasku
iz vode promeniti mokar kupaći kostim.
- Kod
dužih vožnji automobilom napraviti pauzu od bar 1minut svakih 90 minuta.
- Pijte
dosta vode i zdravo se hranite!
01/07/2018
Smenski rad
Čovekova sposobnost za rad varira
i tokom dana, smenski rad, posebno noćni rad, remeti ritam bioloških funkcija
pa tako vodi narušavanju telesnog i mentalnog zdravlja. Ovakav rad prati
smanjena efikasnost, povećanje nesreća na radu, grešaka, ali i izostanaka sa
posla. Prema proceni stručnjaka, danas u svetu 20-25% zaposlenih radi, u nekom
obliku i noću.
Veliki broj funkcija u ljudskom organizmu podležu promenama u skladu sa
vremenskim ciklusima. Ove periodične promene ili vremenski uslovljene
oscilacije fizičkih, hemijskih, bioloških, fizioloških i psiholoških funkcija,
svojstvena živim organizmima i čoveku nazivaju se biološkim ritmovima. Brojne funkcije u ljudskom organizmu osciluju
u skladu sa spoljašnjim vremenskim ciklusima (na primer režim budnosti i spavanja
koji prati ciklične izmene dana i noći).
Fiziološke funkcije znatno osciluju tokom dnevno-noćnog ciklusa pokazujući
visok stepen korelacije sa cirkadijalnim ritmom telesne temperature koja je
pokazatelj opšte metaboličke aktivnosti. Telesna temperatura minimalne
vrednosti ima tokom noći za vreme spavanja (3-6 h), a maksimalne u popodnevnim
i ranim večernjem časovima (18-20 h). U skladu sa dnevno-noćnim kolebanjima
fizioloških funkcija dolazi i do ciklične izmene fizičke i psihičke efikasnosti
čoveka. Utvrđeno je da su fizičke sposobnosti čoveka znatno bolje danju, nego u
noćnom periodu. Kad je reč o psihičkim sposobnostima obavljanje jednostavnih
senzornih i repetitivnih zadaka najefikasnije u popodnevnim satima. Uspešnost
obavljanja mentalno složenijih i težih zadataka pokazuje inverzivan odnos sa
telesnom temperaturom tj. oni se najbolje obavljaju u večernjim časovima.
Problem desinhronizacije bioloških ritmova i potreba za prilagođavanjem
radnika izmenjenom režimu rada najizraženije je kod radnika koji rade u
smenama. Spavanje danju nakon noćne smene znatno je kraće (skoro za 1/3), a
kvalitet spavanja je slabiji (isprekidano spavanja). Tako dolazi do pojave
neispavanosti (insomnija) što se negativno odražava na radnu efikasnost,
koncentraciju, pažnju i druge psihičke funkcije, a moguće je i ozbiljnije
narušavanje mentalnog zdravlja.
Mnoga istraživanja su pokazala da je najmanji radni učinak u noćnoj
smeni, a najbolji u popodnevnoj smeni. Razlike u radnom učinku variriaju i do
30%.
Subscribe to:
Posts (Atom)